Božikovina
(Ilex aquifolium L.)
Carstvo: Biljke (Plantae)
Odjeljak: Sjemenjače (Spermatophyta)
Koljeno: Kritosjemenjače (Magnoliophyta)
Razred: Dvosupnice (Magnoliopsida)
Red: Aquifoliales
Porodica: Aquifoliaceae
Rod: Božikovina (Ilex)
Vrsta: Božikovina (Ilex aquifolium L.)
Narodna imena: česvina, zelenika, božje drvce, božika
Božikovina je zimzeleni dvodomni grm ili nisko drvo koje naraste do oko 5 metara visine, a rijetko i do 10 m visine te promjera 30 cm. Raste vrlo sporo i može doživjeti starost i do više stotina godina.
Rasprostranjena je u Europi, jugozapadnoj Aziji i sjeverozapadnoj Africi, a raste pojedinačno ili u manjim skupinama, u planinskim krajevima do 1200 m nadmorske visine ili više, u tamnim bukovim i bukovo-jelovim šumama ili na rubovima šuma gorskih područja te traži dublja, rahla, glinasta tla s humusom. Često se kao ukrasna biljka ili kao živica sadi po vrtovima i parkovima.
Korijen božikovine je jak i razgranat. Mlada kora je tanka i tamnozelena, a kasnije kod starijih biljaka tamnosiva i raspucana. Pupovi su kratki i ušiljeni, a listovi su čvrsti, kožasti, sjajni i na liscu lista tamnozeleni, dok su na naličju lista svjetliji i bez sjaja, dugi do 8 cm i široki do 4 cm. Mladi su listovi jako bodljikavo nazubljeni, a stariji listovi i oni na gornjim grana su manje bodljasti ili su cjelovitog ruba.
Cvjetovi su jednospolni, muški ili ženski cvjetovi te dvodomni što znači da su ženski cvjetovi na jednoj, a muški na drugoj biljci i ne pojavljuju se na istom grmu. Blijedožute su boje, mali i smješteni u pazušcima listova skupljeni u paštitaste cvatove. Cvjetovi cvatu u svibnju i lipnju i oprašuju se kukcima.
Plodovi su sjajno crvene koštunice veličine graška na peteljci dugoj do 10 cm, sa 4-5 ovalnih, tvrdih sjemenki, a dozrijevaju u studenom i prosincu te ostaju na granama do proljeća. Plodovi božikovine su otrovni zbog sadržaja alkaloida teobromina te jednog saponozida. Mogu izazvati povraćanje, probavne probleme i jaku pospanost. Veća količina pojedinih koštunica može biti smrtonosna i obavezno zahtijeva liječničku pomoć.
Kemijska svojstva božikovine:
Listovi sadrže glikozid ilicin, triterpenoid, treslovinu, a kora tanin i ljepljive tvari, žutu boju, pektin. Mladi se listovi beru tijekom srpnja, a kora u travnju i rujnu.
Ljekovitost božikovine:
Božikovina se koristi za liječenje bolesti poput artritisa i drugih reumatskih oboljenja, gihta, groznice, malarije, bolesti jetre (žutica), slabokrvnosti, bolesti dišnih organa (bronhitis i katar), bolesti probavnog sustava (slabi rad želuca), krvarenja, tegoba s mokrenjem (pojačano izlučivanje mokraće).
U liječenju bolesti jetre koristi se sok dobiven iz listova božikovine. Za izlučivanje mokraće, izazivanje znojenja i kod povišene tjelesne temperature koristi se korijen božikovine, a tinktura za liječenje reumatskih oboljenja, artritisa i tegoba sa želucem.
Zaštita božikovine:
Temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19), božikovina je zaštićena biljna vrsta i to još od 1953 g. Jedan od osnovnih uzroka njezine ugroženosti je sustavno uništavanje prirodnih populacija zbog ubiranja za potrebe božićnog ukrašavanja i izradu cvjetnih aranžmana.
Autor teksta: L. J.
Literatura:
1) Šilić, Č., (1983.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: „Svjetlost“, OOUR Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Božikovina, str: 143.
2) Grlić, Lj., (1984.), 99 jestivih i otrovnih boba, Zagreb: Prosvjeta, Božikovina, str: 89.
Internet stranice:
1) Medved, I., (2018.), Božikovina, zaštićena i ljekovita biljka, Agroportal.hr: https://www.agroportal.hr/ljekovite-biljke/12322, [učitano: 2.6.2019.]
2) Stamenković, V., (n.d.), Odgovori na postavljena pitanja, e-Biologija, Škola mladih znanstvenika, Božikovina: http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor304.htm, [učitano: 2.6.2019.]