Obična breza
(Betula pendula Roth)
Carstvo: Biljke (Plantae)
Odjeljak: Sjemenjače (Spermatophyta)
Koljeno: Kritosjemenjače (Magnoliophyta)
Razred: Dvosupnice (Magnoliopsida)
Red: Bukve (Fagales)
Porodica: Breze (Betulaceae)
Rod: Breza (Betula)
Vrsta: Obična breza (Betula pendula Roth)
Narodna imena: bijela breza, bradavičava breza
Obična breza je listopadno, do 30 metara visoko drvo, s promjerom debla 40-60 cm. To je jednodomna vrsta koja može izdržati vrlo niske temperature.
Rasprostranjena je u zapadnoj, sjevernoj i južnoj Europi te dijelovima Azije i Amerike. Često tvori čiste sastojine, šumice (brezike) na kiselim zemljištima, a smatramo ju pionirskom vrstom jer brzo, zbog lakog rasprostranjivanja i klijanja, naseljava terene i područja bez vegetacije. Nalazimo ju pojedinačno ili u manjim skupinama u svjetlijim šumama jer voli više prostora i suho, pjeskovito tlo, do 1900 metara nadmorske visine.
Korijenov sustav ima jako razgranate bočne žile. Kora debla je u mladosti bijela, a kasnije je u donjem dijelu crna, nepravilna, gruba i ispucana. Mlade grane su viseće, crveno-smeđe boje i prekrivene bijelim, voštanim bradavičastim nakupinama te malo ljepljive.
Pupovi su 3-8 mm dugi, ljepljivi i prekriveni su zeleno-smeđim do crveno-smeđim ljuskama. Listovi su u početku malo ljepljivi, naizmjenični i trokutasti s nazubljenim rubovima i na vrhu nazubljeni, a nalaze se na golim 2-3 cm dugim lisnim peteljkama.
Cvjetovi su jednodomni, skupljeni u rese. Muški cvjetovi formiraju se već u jesen u početku u sjedećim, a kasnije visećim, do 10 cm dugim resama bez drške, a ženski su cvjetovi kraći i pojavljuju se u proljeće u uspravnim resama s drškom dugim oko 2 cm.
Obična breza cvate od travnja do svibnja paralelno s listanjem, a oprašuje se vjetrom. Plodovi su okriljeni jednosjemeni oraščići dugi oko 2 mm te dozrijevaju u srpnju i kolovozu.
Kemijska svojstva breze:
Sok breze je bogat invertnim šećerom (smjesa glukoze i fruktoze), organskim kiselinama, soli, bjelančevinama i biljnim hormonima. Pupovi sadrže flavonoide čije djelovanje je protuupalno, diuretičko i antiseptičko, a kao i listovi breze, sadrže i: tanine, saponine, fenolne kiseline, šećer, smolu, eterično ulje koje djeluje blagotvorno na pojedine unutarnje organe i njihovo zdravlje te sadrže vitamin C i vitamine B skupine. Kora mladih grana, koja se suši, sadrži eterično ulje i metilsalicilat.
Ljekovitost obične breze:
Sok dobiven iz debla breze izuzetno je ljekovit, a sadrži šećere glukozu i fruktozu, kalij, kalcij i željezo. Korištenje soka preporučuje se za proljetno čišćenje krvi i organizma, kod problema s plućima i bubrezima, kožnih osipa, a potiče i rad žlijezda s unutarnjim izlučivanjem te metabolizam. Osim u zdravstvene svrhe, sok je koristan i u kozmetici, na primjer u pripravcima protiv ispadanja kose ili za njegu kože, za što su korisni i lisni pupovi breze u obliku ulja, koje štiti i zglobove te mladi listovi breze u obliku čaja koji djeluju kao diuretik za izlučivanje viška tekućine ili u obliku obloga. Ublažava znakove reumatičnih bolesti te kronični katar mjehura i tegobe kod uriniranja.
Autor teksta: L. J.
Literatura:
1) Šilić, Č., (1983.), Atlas drveća i grmlja, Sarajevo: „Svjetlost“, OOUR Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Bradavičasta breza, str: 54.
2) Grlić, Lj., (1986.), Hrvatsko ljekovito bilje, Zagreb: Mozaik knjiga, Breza, str: 22.
3) Toplak Galle, K., (2001.), Hrvatsko ljekovito bilje, Zagreb: Mozaik knjiga, Betula pendula, str: 66.
Internet stranice:
1) Plantea.com, (2014.), Priroda i biljke, Breza: https://www.plantea.com.hr/breza/, [učitano: 2.6.2019.]
2) Med.Over.Net, (2017), Obična breza: https://med.over.net/hr/clanek/obicna-breza/, [učitano: 2.6.2019.]