Magnolija 'Susan'
(Magnolia 'Susan')
Carstvo: Biljke (Plantae)
Odjeljak: Sjemenjače (Spermatophyta)
Koljeno: Kritosjemenjače (Magnoliophyta)
Razred: Dvosupnice (Magnoliopsida)
Red: Magnoliales
Porodica: Magnolijevke (Magnoliaceae)
Rod: Magnolija (Magnolia)
Vrsta: Magnolija ‘Susan’ (Magnolia ‘Susan’)
Magnolija (Magnolia) je vrlo stari rod biljaka iz porodice magnolijevki (Magnoliaceae) kojega sačinjava preko 75 vrsta listopadnog i zimzelenog drveća ili grmlja poznatog po prekrasnim, velikim mirisnim cvjetovima bijele te nijansi ružičaste ili ljubičaste boje. Manje vrste u obliku grmlja narastu do 4 m, a veće vrste u obliku stabala narastu i preko 20 m.
Prirodno se pojavljuju i rasprostranjene su na šumskim terenima i potječu iz Sjeverne Amerike i jugoistočne Azije, a danas je pronalazimo u brojnim zemljama diljem svijeta kao ukrasno stablo u parkovima i dvorištima gdje se sadi pojedinačno ili u manjim skupinama. Ovisno o vrsti, neke bolje uspijevaju na blago kiselim tlima, a neke na vapnenim, a traži duboko, humusno ili tresetno tlo koje dobro čuva vlagu.
Listovi magnolije su jednostavni, naizmjenični, ovalnog oblika i cjelovitih rubova, kod nekih vrsta vazdazeleni, kod nekih listopadni. Pupovi cvijeta su dlakavi, relativno veliki, zadebljani i zelenkasto sive boje. Cvjetovi su pojedinačni, dvospolni, veliki i uspravni, a kod nekih vrsta mogu biti viseći. Nalaze se na vrhovima grančica. Oprašuju ih kukci. Mnoge vrste cvjetaju prije listanja u ožujku i travnju. Zbirni plodovi najčešće nalik češeru s crvenkasto obojenim sjemenim ljuskama, ovisno o vrsti, pojavljuju se u jesen. Rasprostranjuju ih ptice.
Razmnožavamo ih sjemenom, što dugo traje, ili povaljenicama t.j. položenicama (svinutim niskim granama i dalje povezanima s matičnom biljkom te umetnutima u rupu u tlu).
Česta i vrlo popularna vrsta magnolije u parkovima i dvorištima Hrvatske je Magnolia x soulangeana (Soulangeova magnolija). Ima bujne cvjetove u nježnim bojama i nijansama bijele, roze i ljubičaste te cvate u travnju i svibnju prije listanja, naraste do 6 metara, jednostavna je za uzgoj i tolerantna na vjetar.
Osim nje, poznata je vrsta i Magnolia liliiflora Desr. – ljiljanocvjetna magnolija (kultivar ‘Nigra’) koja Raste kao listopadni grm ili rjeđe kao malo stablo do 3 metra. Ako raste kao stablo, formira okruglastu, gustu krošnju te veoma kratko deblo. Kora je sivo-zelene boje u mladosti, a u starijih stabala poprima sivo-smeđu boju. Cvjeta prije listanja, u ožujku i travnju velikim ljubičasto-crvenim, blago mirisnim cvjetovima nalik na tulipane.
Kemijska svojstva magnolije:
Kora magnolije sadrži magnolol i honokiol koji pokazuju jače antioksidativno djelovanje od vitamina E.
Ljekovitost magnolije:
Upotreba ekstrakta kore magnolije raširena je danas prvenstveno u kozmetičkoj industriji. Magnolol i honokiol iz kore magnolije reguliraju i razinu hormona kortizola, kojega u stresnim situacijama pojačano luči kora nadbubrežne žlijezde. Zbog kortizola može doći do pojave visokog krvnog tlaka, osteoporoze, dijabetesa, hipotireoze, hormonske neravnoteže (smanjenog lučenja hormona rasta i spolnih žlijezda) te oslabljene aktivnosti imunološkog sustava. Tu nastupaju ovi spojevi iz magnolije koji utječu povoljno na ljudsko raspoloženje pa se ekstrakt njezine kore može koristiti za liječenje anksioznosti, napetosti, nervoze i nesanice. Djeluju povoljno na kardiovaskularni, dišni, probavni i mišićni sustav. Bombončići za dah koji sadrže ekstrakt kore magnolije za vrijeme jedne konzumacije ubiju većinu oralnih bakterija koje uzrokuju loš zadah i propadanje zubi.
Autori teksta: K. K. i L. J.
Literatura:
1) Hage, J., (1972./1973.), Ukrasno bilje, grmlje, drveće, penjačice i ruže, Zagreb: Mladost, Magnolija,str: 95.
Internet stranice:
1) Plantea.com, (2015.), Priroda i biljke, Magnolija: https://www.plantea.com.hr/magnolija/, [učitano: 4.6.2019.]
2) Medved, I., (2017.), Agroportal.hr, Sve o uzgoju magnolija: https://www.agroportal.hr/hortikultura/1888, [učitano: 4.6.2019.]
3) Vrdoljak, A., (2019.), Vrtlarica, Magnolija: https://www.vrtlarica.com/uzgoj-magnolije/, [učitano: 4.6.2019.]
4) Bevanda, V., (2012.), Biologija.com.hr, Magnolija – lijepa, ukrasna ali i ljekovita: http://biologija.com.hr/modules/AMS/article.php?storyid=8726, [učitano: 4.6.2019.]